Slavomir Nastasijević (1904—1983)
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
KNJIŽEVNOST « PROZA « Prozni pisci — biografsko-bibliografski podaci i prilozi « Slavomir Nastasijević (1904—1983)
Stranice: 1   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Slavomir Nastasijević (1904—1983)  (Pročitano 3653 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Angelina
Administrator
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 6361



« poslato: Decembar 19, 2014, 04:31:23 am »

*

SLAVOMIR NASTASIJEVIĆ
(Gornji Milanovac, 11.07.1904 — Novi Sad, 04.10.1983)

Porodica Nastasijević je jedna od najznačajnijih i najkreativnijih u celokupnoj srpskoj kulturi. Kuće u kojima je živela ova porodica bile su svojevremeno, u dugom periodu, značajno stecište beogradskih intelektualaca. Među onima sa kojima su se Nastasijevići intenzivno družili, bio je i Gavrilo Princip, koji je često svraćao u njihovu kuću u Beogradu.

Njihov otac, Nikola Lazarević, doselio se s majkom iz Ohrida U Brusnicu kao šestogodišnjak. U znak zahvalnosti prema ujaku Nastasu Đorđeviću (graditelju gornjomilanovačke crkve Svete Trojice) kod koga je izučio graditeljski zanat, odriče se majčinog prezimena i od ujakovog imena pravi novo prezime, Nastasijević

Svaki od četvorice braće Nastasijević imao je najmanje po jedan umetnički dar. Živorad je bio slikar, Svetomir kompozitor, a Slavomir i Momčilo bili su književnici. Imali su i tri sestre: Natalija je rano preminula, Slavka je bila čuvena profesorka fizike u Četvrtoj muškoj gimnaziji, a Darinka istoričar. [Opština Gornji Milanovac]

* * *

SLAVOMIR: Najmlađi brat, rođen 1904. godine. Diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, postao profesor vršačke gimnazije i, po uzoru na Momčila, počeo da piše. Odlučio se za satiru i komediju zato što se, kako je tada pričao, u njihovoj porodici niko nije bavio tim žanrovima. Njegov prvenac "Vračara Božana", komedija u pet činova, izvedena je ubrzo nakon što je objavljena, istina u Skoplju, i bila je dobro prihvaćena. Za vreme Drugog svetskog rata bio je upravnik Beogradske opere, njegove komedije prikazuju se i u Beogradu i po Srbiji, što mu je vlast nakon oslobođenja zamerila. Da li zbog toga, tek, posle rata Slavomir počinje da piše istorijske romane za omladinu. Već ga je prvi roman, "Guapo", proslavio: priča o Keltima, puna zabavnih preokreta, koju se usudio da pretoči u maštu tek nakon obimnih istraživanja tog naroda i njihovog vremena. Ovakav postupak postao je njegovo pravilo: svakom pisanju prethodilo je detaljno i sveobuhvatno upoznavanje sa svim pouzdanim detaljima priče koju je zamislio.

I sledeći Slavomirovi romani bili su rado čitani: "Hanibal ante portas", "Despot Stefan", "Vitezi kneza Lazara", "Aleksandar Makedonski", "Julije Cezar", "Legenda o Milošu Obiliću", "Ustanak u Zeti"... Ponovno izdanje Slavomirovih romana osamdesetih godina prošlog veka, dvadesetak godina nakon što su napisani, dokazalo je njihov kvalitet. [Politikin zabavnik]


Izdate knjige:

  • "Vračara Božana" (Vršac, 1937.)
  • "Nesuđeni zetovi" (Vršac, 1939.)
  • "Istina o Mališi Čvoriću" (Novi Sad, 1981.)
  • "Gvapo" (Beograd, 1957.)
  • "Hanibal ante portas" (Beograd, 1958.)
  • "Despot Stefan" (Beograd, 1960.)
  • "Aleksandar Makedonski" (Beograd, 1961.)
  • "Vitezi Kneza Lazara" (Beograd, 1962.)
  • "Julije Cezar" (Beograd, 1964.)
  • "Legende o Milošu Obiliću" (Beograd, 1966.)
  • "Stefan Dušan" (Beograd, 1975.)
  • "Teško pobeđenima" (Beograd, 1976.)    [sr.wikipedia]


Fotografija: sr.wikipedia
Sačuvana
Stranice: 1   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na: