*
SLAVOMIR NASTASIJEVIĆ(Gornji Milanovac, 11.07.1904 — Novi Sad, 04.10.1983)Porodica Nastasijević je jedna od najznačajnijih i najkreativnijih u celokupnoj srpskoj kulturi. Kuće u kojima je živela ova porodica bile su svojevremeno, u dugom periodu, značajno stecište beogradskih intelektualaca. Među onima sa kojima su se Nastasijevići intenzivno družili, bio je i Gavrilo Princip, koji je često svraćao u njihovu kuću u Beogradu.
Njihov otac, Nikola Lazarević, doselio se s majkom iz Ohrida U Brusnicu kao šestogodišnjak. U znak zahvalnosti prema ujaku Nastasu Đorđeviću (graditelju gornjomilanovačke crkve Svete Trojice) kod koga je izučio graditeljski zanat, odriče se majčinog prezimena i od ujakovog imena pravi novo prezime, Nastasijević
Svaki od četvorice braće Nastasijević imao je najmanje po jedan umetnički dar. Živorad je bio slikar, Svetomir kompozitor, a Slavomir i Momčilo bili su književnici. Imali su i tri sestre: Natalija je rano preminula, Slavka je bila čuvena profesorka fizike u Četvrtoj muškoj gimnaziji, a Darinka istoričar. [
Opština Gornji Milanovac]
* * *
SLAVOMIR: Najmlađi brat, rođen 1904. godine. Diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, postao profesor vršačke gimnazije i, po uzoru na Momčila, počeo da piše. Odlučio se za satiru i komediju zato što se, kako je tada pričao, u njihovoj porodici niko nije bavio tim žanrovima. Njegov prvenac "Vračara Božana", komedija u pet činova, izvedena je ubrzo nakon što je objavljena, istina u Skoplju, i bila je dobro prihvaćena. Za vreme Drugog svetskog rata bio je upravnik Beogradske opere, njegove komedije prikazuju se i u Beogradu i po Srbiji, što mu je vlast nakon oslobođenja zamerila. Da li zbog toga, tek, posle rata Slavomir počinje da piše istorijske romane za omladinu. Već ga je prvi roman, "Guapo", proslavio: priča o Keltima, puna zabavnih preokreta, koju se usudio da pretoči u maštu tek nakon obimnih istraživanja tog naroda i njihovog vremena. Ovakav postupak postao je njegovo pravilo: svakom pisanju prethodilo je detaljno i sveobuhvatno upoznavanje sa svim pouzdanim detaljima priče koju je zamislio.
I sledeći Slavomirovi romani bili su rado čitani: "Hanibal ante portas", "Despot Stefan", "Vitezi kneza Lazara", "Aleksandar Makedonski", "Julije Cezar", "Legenda o Milošu Obiliću", "Ustanak u Zeti"... Ponovno izdanje Slavomirovih romana osamdesetih godina prošlog veka, dvadesetak godina nakon što su napisani, dokazalo je njihov kvalitet. [
Politikin zabavnik]
Izdate knjige:- "Vračara Božana" (Vršac, 1937.)
- "Nesuđeni zetovi" (Vršac, 1939.)
- "Istina o Mališi Čvoriću" (Novi Sad, 1981.)
- "Gvapo" (Beograd, 1957.)
- "Hanibal ante portas" (Beograd, 1958.)
- "Despot Stefan" (Beograd, 1960.)
- "Aleksandar Makedonski" (Beograd, 1961.)
- "Vitezi Kneza Lazara" (Beograd, 1962.)
- "Julije Cezar" (Beograd, 1964.)
- "Legende o Milošu Obiliću" (Beograd, 1966.)
- "Stefan Dušan" (Beograd, 1975.)
- "Teško pobeđenima" (Beograd, 1976.) [sr.wikipedia]
Fotografija: sr.wikipedia
