Angelina
|
 |
« poslato: Decembar 12, 2010, 10:21:10 pm » |
|
* ĐORĐE MALETIĆMaletić, Đorđe, profesor, književnik, književni kritičar (Jasenovo kod Bele Crkve, 13. III 1816 — Beograd, 13. I 1888) Otac mu je bio sveštenik. Osnovnu i nemačku školu završio je u Jasenovu i Beloj Crkvi, gimnaziju u Orahovici i Karlovcima, poslednja dva razreda (filozofiju) u Segedinu. Krajem 1838. prešao je u Srbiju i bio pomoćnik sudskog sekretara u Kragujevcu (1839). Nakon proglašenja Ustava postavljen je za ekspeditora u Ministarstvu unitrašnjih dela, potom postao sekretar upravitelja grada Beograda a 1841. premešten za sekretara Srpske agencije u Bukureštu. Kada je u Srbiji avgusta 1842. izbila Vučićeva buna, ostao je bez posla i pridružio se knezu Mihailu u Zemunu. Dozvoljeno mu je da se krajem 1842. vrati u Srbiju te je bio dnevničar u Popečiteljstvu prosveštenija na čijem čelu je bio Jovan Sterija Popović. Nakon dve godine otpušten je iz službe, pa je od 1844. do 1847. živeo u Zemunu od književnog rada. U jesen 1847. vratio se u Srbiju i postao prvo privatni učitelj u domu Jevrema Nenadovića u Beogradu. Pošto je napisao dramu Apoteoza velikom Karađorđu, koja je prikazivana u pozorištu (Pozorište "Kod jelena", 31. XII 1847), dobio je profesuru u Beogradskoj gimnaziji (1848). Po povratku kneza Miloša u Srbiju 1859. postao je upravitelj Beogradske gimnazije i tu dužnost obavljao do penzionisanja 1878. Za vreme obnovljene vlade Obrenovića bio je više puta, ukupno sedam godina, kao član Narodnjačke stranke poslanik u Narodnoj skupštini. Pokrenuo je 1878. predlog o osnivanju Glavnog prosvetnog saveta, koji je ustanovljen 1879. Bio je član Odbora Čupićeve zadužbine od 1874. i član Društva srpske slovesnosti, potonjeg Srpskog učenog društva od 1878. Pesništvom je počeo da se bavi kao gimnazijalac u Segedinu. Prvu pesmu (Ljubičica) objavio je u Letopisu Matice srpske (1837). Pisao je lirsku i epsku poeziju, pripovetke, drame, književnu kritiku i naučno-popularne članke. Autor je udžbenika retorike i klasicističke teorije književnosti. Objavljivao je u listovima: Letopis Matice srpske (1837—1838, 1887), Golubica (1839—1843), Dodatak k Srbskim novinama (1840 —1841), Serbski narodni list (1843—1845), Podunavka (1843—1845, 1848, 1856—1858), Srpske novine (1844, 1848, 1853—1854, 1877), Budilnik narodne prosvete (1851), Šumadinka (1852, 1855), Glasnik Društva srbske slovesnosti (1856), kalendar Zimzelen (1858), Vidovdan (1863), Glasnik Srpskog učenog društva (1867), Vila (1867—1868), Godišnjica Nikole Čupića (1878), Srbadija (1882), Slovinac (1883), Ustavnost (1886), Javor (1888). Posthumno su mu tekstovi objavljeni i u Narodnom dnevniku (1890), Novoj iskri (1904) i Pravdi (1906). Uređivao je list Podunavka u Zemunu (1856—1858), a sa Vladimirom Vujićem je u Beogradu 1858. pokrenuo i uređivao list Rodoljubac. Nakon dolaska ustavobranitelja na vlast 1842. i gašenja Teatra na Đumruku nastojao je da obnovi zamrli pozorišni život. Bio je član Pozorišnog odbora (1851) koji je radio na podizanju pozorišne zgrade u Beogradu i odbora ustanovljenog 1868. koji je osnovao Narodno pozorište. Kao direktor Beogradske gimnazije bio je upravitelj diletantskog Omladinskog pozorišta. Tokom 1870. i 1871. bio je prvo predsednik Pozorišnog odbora, a zatim i upravitelj NP u Beogradu. Igrani su mu dramski tekstovi: Parazit ili veština sebe srećnim učiniti, Karađorđeva apoteoza, Miljko Mrkonić ili preodnica srpske slobode, Prošlost, sadašnjost i budućnost srbska, Posmrtna slava kneza Mihaila, Srpski hajduci, Smrt cara Mihaila, Stogodišnjica Vuka Stefanovića Karadžića. Prevodio je s nemačkog (Šiler, Gete, Kocebu). Komedija Vučićevci i knjaževci, koja je ostala u rukopisu, predstavlja prvi pokušaj političke satire kod Srba. U rukopisu je ostavio tragediju Dušan silni. Odlikovan je Takovskim krstom III stepena.
DELA: Spev njegovoj svetlosti, milostivejšemu gospodaru i knjazu srbskom Mihailu Obrenoviću, prilikom dolazka njegovog iz Carigrada, Beograd 1840; Tri pobratima, Beograd 1844; Споменикъ Лукіяну Мушицкомъ, Beograd 1845; Изливъ чувства приликомъ народногъ празнованя Благовýсти 25. Марта 1846. год., Beograd 1846; Критическій прегледъ наградомъ увýнчаногъ дýла "Краль Дечанскій (Ј. С.), Novi Sad 1846; Историческо-критическо описаніе битке косовопольске одъ год.. 1389. Юниа 15., Novi Sad 1847; Pesme, Beograd 1849; Апотеоза великомъ Карађорђу, Beograd 1850; Теорія поезіє, Beograd 1854; Pesme II, Svatovi, Zemun 1855; Ritorika, Beograd 1855; Ritorika. Deo drugi. Častna ritorika, Beograd 1856; Božje pravosuđe, Beograd 1858; Чувствованиє србскогъ народа о доласку М. Обреновића, Beograd 1860; Preodnica srbske slobode ili srbski aіduci, Karlovci 1860; Smrt cara Mijaila, Beograd 1866; Ubojna truba, Beograd 1867; Himna prilikom povratka iz Carigrada svetloga gospodara, kneza Mihaila M. Obrenovića, 4. aprila 1867, Beograd 1867; Posmrtna slava kneza Mihaila, Beograd 1869; Prolog govora 6. aprila 1871, Beograd 1871; Beseda g. Ž. Jovičića, osvetljena kritički, Beograd 1876; Građa za istoriju Srpskog narodnog pozorišta u Beogradu, Beograd 1884; Apoteoza Vuku Karadžiću, Beograd 1888; Vučićevci i Knjaževci ili Prevara iz ljubavi, Beograd 2005; prevod s nemačkog: Fr. Šiler, Паразитъ или вештина себе срýћньімъ учинити, Novi Sad 1844.LITERATURA: Antonije Hadžić, Đorđe Maletić, LMS, 1888, br. 154, 142—147; Jovan Grčić, Istorija srpske književnosti, Novi Sad 1906; Jovan Skerlić, Škola objektivne lirike, GNČ, 1910, 220—226; Miodrag Jugović, Prva beogradska gimnazija, Beograd 1939; Jaša Prodanović, Istorija političkih stranaka i struja u Srbiji, I, Beograd 1947, 135, 332, 357; Milan Grol, Iz pozorišta predratne Srbije, Beograd 1952, 23, 32, 52, 70, 233; Dragiša Živković, Počeci srpske književne kritike (1817—1860), Beograd 1957, 182—220; Milorad T. Nikolić, Prvi pokušaj političke satire: zaboravljena komedija Đorđa Maletića i njegovo pozorište, Politika, 20. VI 1965; Milorad T. Nikolić, Teater na Đumruku, Beograd 1971; Milorad Pavić, Istorija srpske književnosti klasicizma i predromantizma, Beograd 1979; Živan Milisavac, Istorija Matice srpske, I, 1986; Petar Volk, Pozorišni život u Srbiji 1835—1944, Beograd 1992; Petar Volk, Pisci nacionalnog teatra, Beograd 1995; Olga Marković, Pogovor, Vučićevci i Knjaževci, Beograd 2005, 107—111. M. Karanović Odabrane biografije (tom V) | Matica SrpskaSlika Đ. Maletića preizeta sa internetaFotografija: Dejan Medaković, "Srbi u Zagrebu", Prometej, Novi Sad 2004
|