Angelina
|
 |
« poslato: Decembar 12, 2010, 10:23:39 pm » |
|
** JANKO V U J I N O V I ĆJanko Vujinović je rođen 7. aprila 1945. u selu Bradiću, u Srbiji. Srednju školu završio u Loznici. Od 1965. do 1968. studirao u Sarajevu srpski jezik i književnost. Tokom studija objavljuje prve književne tekstove. Studije jezika i književnosti nastavio u Beogradu. Diplomirao na Filološkom fakultetu beogradskog Univerziteta.
Dve godine je bio profesor srpskog jezika i književnosti.
Od 1971. godine živi u Beogradu od novinarskog i književnog rada. Pored brojnih novinarskih tekstova, reportaža, zapisa, komentara, prikaza knjiga objavljenih po listovima i časopisima, emitovanih na radio i televizijskim stanicama, Dramski program Radio Beograda je izveo nekoliko Vujinovićevih radio drama. Tekst Pošla starica na vukove je nagrađen, proglašen radio dramom godine, preveden i razmenjen sa dramskim programima evropskih radio stanica. Dramski tekst Vuk ili povest o narodnom življenju premijerno je izveden 1981. na Vukovom saboru u Tršiću.
Janko Vujinović je član Udruženja književnika Srbije, Međunarodnog PEN-kluba i International Federation of Journalists.
Od 1976. do 1994. radio je kao operativni urednik najpoznatijeg srpskog književnog lista "Književne novine" i kao urednik u istoimenoj izdavačkoj kući.
Tokom prolećnog semestra 1992. bio je gost-predavač na Univerzitetu "Jožef Atila" u Segedinu, u Mađarskoj. Za studente i predavače Slavističke katedre ovog univerziteta održao je predavanja i konsultacije o književnim delima tri najznačajnija i u poslednjoj deceniji najprevođeniji spski pisaca: o Milošu Crnjanskom, o Danilu Kišu i o Miloradu Paviću.
Vujinovićeve pesme i priče su prevođene na mađarski, turski, ruski, rumunski, kineski i na nemački jezik. Kao pisac bio je gost na međunarodnim susretima, predavanjima i književnim večerima u Kini, Rumuniji, Poljskoj, Mađarskoj, Austriji i u Nemačkoj. Dobitnik je nagrada za pesme i priče. Roman Vučji nakot uvršten je u deset najboljih romana objavljenih u 1986. godini.-
Od 1994. godine Vujinović živi kao profesionalni književnik u Beogradu i u Nojsu kod Dizeldorfa, u Nemačkoj. tekst i fotografija preuzeti iz knjige Janko Vujinović Vučji nakot INP KNJIŽEVNE NOVINE-KOMERC DOO Beograd, 1996[postavljeno 07.06.2009]
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #1 poslato: Decembar 12, 2010, 10:33:47 pm » |
|
** JANKO VUJINOVIĆ BIBLIOGRAFIJA
Objavljene knjige:
zbirka pesama "Mukla raspukiina" (1973), zbirke pripovedaka "Knjiga o radovanju" (1979, 2003), oman "Vučji nakot" (1986, 1996), dokumentarna proza "Kosovo je grdno sudilište" (1989), zbirke priča "Peške po Srbiji" (1993, 1996), roman "Panika u intersitiju" (2000).
Napisao je knjigu dokumentame proze "Kosovo je grdno sudilište" objavljene u četiri izdanja (1989, 1993. 1998, 2003). Proza "Panika u intersitiju" je objavljena u tri izdanja. U Lođu je istoimeni odlomak iz ove knjige 2003. objavljen na pet jezika.
Pesme, priče i odlomci iz romana su prevođeni na engleski, nemački, ruski, poljski, hebrejski, turski, mađarski i makedonski jezik.
U proleće 2006. godine varšavska izdavačka kuća IBiS koja deluje uz manifestaciju Svetski dan poezije objavila je izbor pesama i poetskih proza pod naslovom "Pevanje u/o samoći". Iste 2006. pojavio se i prevod romana "Panika u intersitiju" člji su izdavači Lodki Tigel kulture i Naučno izdavaštvo UAM u Poznanju.
Vujinovićeva "Panika..." je 2007. bila tema magistarskog rada na Univerzitetu u Lođu. Odlomci "Panike u intersitiju" objavljeni su na engleskom, nemačkom, ruskom, poljskom i rumunskom jeziku.
Objavljene knjige u prevodima na poljski jezik: izabrane pesme i kratke proze "Pevanju u/o samoći" (Śpiewanie w/o samotności), izdavač IBiS, Varšava, 2006; roman "Panika u intersitiju" (Panika w Intercity), Tigel kulture, Lođ i Naučno izdavaštvo UAM, Poznanj, 2006. sa pogovorima Mihajla Pantića sa beogradskog i Boguslava Žjelinjskog sa poznanjskog univerziteta.
"Panika u intersitiju" je 2010. objavljena i na makedonskom jeziku, u prevodu i sa pogovorom Trajčeta Krsteskog, izdanje IK Arlekin, Prilep i smederevsko-skopska IK Arka.Bibliografski podaci: zvanična internet prezentacija Janko Vujinović i knjiga "Vučji nakot", Beograd, 1196
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #2 poslato: Oktobar 29, 2011, 01:56:36 am » |
|
** Stihovi Janko Vujinović
A TVOJE SU RUKE
A tvoje su ruke negde daleko večeri ove kad noć je u moj tihi nevid uplovila, u tihu tamu trave za otkosa zrele u vene moje gde bilje će bujno rasti, u vene vrele
A tvoje su ruke negde daleko večeri ove, tamo gde ni moje stopalo, noga noćnika zakoračiti nesme jer pod dovratkom lepa me posetilja iz pritaje zove
Doziva me noćna posetilja i glasno izgovara moje ime, ime bolnika dok tvoje su ruke negde daleko večeri ove
Stihovi preuzeti iz lista za književnost, kulturu i društvena pitanja "Panonsko jedro" Ruma, april/maj 1972.
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #3 poslato: Novembar 04, 2012, 05:12:56 pm » |
|
** Stihovi Janko Vujinović
USKRŠNJA ZAPEVKA
Aj Cveti su, pa će Uskrs, Đurđevdan će nad Balkanom veje sneg. Crn sneg na beo cvet nara u Krajini cvetić šljive Šumadije, Podrinja, na lastare Dalmacije i na časke senabije — jabuke po svoj Bosni. Na smokvu po Hercegovu, na vres krša crnogorskog, veje veje, zavejaće
A na Cveti udarila snežina, zavejala nenadano dok čitači-prognozeri-optimisti već brbljaju: to da jesu oblačine s Atlantika, daje sve to normalno, da sneg veje po beharu, sve j to ljutnja Baba-Marte i njezinih sedam jarad. Jeste vraga — došo Đavo po svoje
A Cveti su. I Vaskrs je. Đurđevdan je a sneg veje zasnežilo iz nebesa, odasvud, iz riznica iz đavolskih sa Dedinja, iz kućice, iz grobnice kezi nam se. I sve veje iz pedeset mraznih leta, sedamdeset, skupilo se snega leda, pa kuda će — neg na đecu na mladice
Mraz preseče izdanke. Led spržio bokore. Otpadaju pupoljci mrzne loza vinova. Zemlji lete lastari, u nebesa dušice. Lete ruke, lete noge brzonoge u visine i komade telesa. Lete trupla iskidana. Uzleće i ljudski srdac kao lopta krvav soko iznad grada Sarajeva. Cija gora Ivane, ej kolika je Jaorina planina, Romanija de siv soko da sleti
Aj Cveti su. Joj Vaskrs je vas u krvi. Grom zagrmi na Đurđevdan. Đavo jame bezdanice otvorio zjape grotla, ključa Balkan, potpirio Sin najveći vatricu, vas je Pakrac izgorio. I Vukovar Žitomislić. Kašikarom po Vaskrslom, priji plamen ikonicu. Crn-košuljaš strelja Majku. U ognju je Sveti Jovan sa tri prsta. Crnobratac seče krila anđelima, kopa oči, plamte knjige starostavne
I vode su nadošle. Joj Drina je, Dunavo je, i Sava je plovna reke — plove ljudska telesa. Velik-Petak anu, niko ribu da okusi. Mrtvi plove živi beže preko Save. Neretvicu pregaze, čamcem Drinu prebrode, beže đaci i sestrice monahinje bega mnoštvo, i stotine i hiljade trista iljad izagnanih
A Cveti su, aj Vaskrs je, Đurđevdane sastav-dane đe ćemo se sastajati kad na šume veje sneg O Vladiko, a zašto, baš na Cveti sneg zaveja Zemljicu. O Vaskrsli, što to beše krvav-nebo iznad zemlje Šumadije. O Gospode, hoće l Uskrs ikad više. Da l ćeš doći među nas
(Zapisano u nedelju, na Cveti, 19. aprila 1992.)
[postavljeno 07.06.2009]
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #4 poslato: Maj 05, 2013, 01:01:14 am » |
|
** Stihovi Janko Vujinović
TRAGANJE U SNU ZA TRAVOM RASKOVNIK ili Zapis drugi iz Šarkamena u Krajini Negotinskoj
Treći te petli razbude sedmi izvode na visoravni šarkamenske
Budan si, a snuješ dalje, i ideš preko Viljara i Suvađa kroz šumu hrastova hodiš, preko Vrela Ispod nogu ti zemlja sedam, sto sedam vekova stara, i moćna trava koja sve prerasta one koji su bili, nas koji jesmo i one što će biti
Iznad tebe, u nebesju, već otvara se sedmo nebo
Koračaš kroz polja, šume, hrastove, livade kroz san senoviti, šarkamenski i gledaš četvore si oči otvorio raskovnik travu tražiš, travu koju još niko video nije, ali postoji, iz zemlje raste, da ne niče, ne bi ni ti snio, ne bi sanjao san šarkamenski o travki raskovnik čim su petli treći najavili Svetog Iliju
Raskovnik nalaziš, bereš, savijaš list od liske trubu svijaš, pa uži krug raskovničkog levka uhu prinosiš širi — ka nebesima osmim otvorenim
Pa čim se iznad krajiškog vidokruga otvore deveta nebesa — osvanu Sveti Ilija evo ti kapke iz neba, kanu, u tvoje uho kroz travnu trupku, kroz travu raskovnik začuješ trube nebesne, sve ti se javlja unapred svaka se travka otvora i šapće ja lek sam tvoj
Razumeš oblak i vodu, kamen i grumen, mrava i bubu, razumeš bosiok, jagnje i pile svica, goluba, poimaš kurjaka, gugutku, braću i sestre tvoje
I nema te brave koja se neće razbraviti, za svaku ključaonicu ključ imaš ovde u Krajini, u šarkamenskom snu dok Sveti Ilija odvaja noć od dana, dok otvaraju se nebesa deveta
Stihovi preuzeti iz časopisa za književnost, umetnost i kulturu "BUKTINJA" Broj 35 glavni i odgovorni urednik Goran Vučković | Izdavač "Krajinski književni klub" Negotin, 2013
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #5 poslato: Jun 07, 2013, 03:21:57 pm » |
|
* SRPSKI SE UČI U GUČIKada je pre više od jedne decenije, u Nemačkoj, na srpskom jeziku pisao roman "Panika u intersitiju", u kojem je jedan od likova mlada Poljakinja iz Lođa, književnik, 61-godišnji Janko Vujinović ni slutio nije da će u tom gradu, u kojem nikad pre nije bio, postati profesor srpskog jezika i književnosti, na Katedri za južnoslovensku filologiju Univerziteta u Lođu, kao i da će na poljski biti prevođena njegova književna ostvarenja.
■ U inostranstvo sam otišao pre 12 godina, može se reći iz političkih razloga. Još se pamti kakva je tada bila situacija u Srbiji, a pošto sam pripadao opozicionom bloku, ostao sam bez posla i tako 1994. stigao u Nemačku. Poziv za Poljsku usledio je šest godina kasnije — seća se Vujinović, koji je i danas veoma poštovan među Srbima u Nemačkoj gde je bio jedan od pokretača manifestacija "Kočićev zbor" u Dortmundu i "Krajiško prelo" u Vupertalu.
SLATKA OKUPLJANJA
■ Za proslave Božića i Vaskrsa na Katedri za južnoslovensku filologiju pomogne nam desetak srpskih porodica iz Lođa. To je prilika da se i oni okupe pošto se Srbi, kojih u Poljskoj ima oko 1.000, malo druže i nema organizovanog društvenog života — ističe Vujinović.
U Lođu živi od oktobra 2000. i sada u klasi ima 56 studenata koji izučavaju srpski kao prvi jezik i 18 akademaca koji ga studiraju kao drugi.
Ovih dana su dve njegove knjige objavljene na poljskom jeziku, njihova promocija u Srbiji biće održana 14. septembra u Ministarstvu dijaspore u Beogradu, a zatim u Loznici u okviru "Vukovog sabora".
■ Knjiga "Pevanje u/o samoći" štampana je u Varšavi u izdanju izdavačke kuće "Ibis" i poznate varšavske poetske manifestacije "Svetski dan poezije" koja se održava pod pokroviteljstvom Uneska. Drugo delo, roman "Panika u intersitiju", koji je 2000. objavljena na srpskom jeziku u Beogradu, upravo je preveden na poljski u izdanju "Tigel kulture" iz Lođa i Univerziteta "Adam Mickjevič" iz Poznanja. Većinu tekstova za prvu i celu drugu knjigu preveli su moji studenti, a jedna studentkinja je magistrirala na ovom romanu — veli zadovoljno sagovornik "Vesti" koji se nije ustručavao da i ove godine svoje studente povede i u Guču.
■ Mojim akademcima iz Lođa veoma je važno da dođu u Srbiju, da govore i razmišljaju na srpskom, da upoznaju kulturu i tradiciju, običaje, temperament i gastronomiju naroda čiji jezik uče i čiju književnost studiraju. Letos je jedna grupa već gostovala u Srbiji, a festival u Guči bio je izvanredna prilika da se ujedno razonode, provesele i upoznaju vršnjake u Srbiji — ističe Vujinović.
KNJIGE ŠIROM SVETA
Vujinović je rođen u selu Bradiću, kod Loznice. Studije jugoslovenske književnosti i srpskohrvatskog jezika započeo je u Sarajevu, a završio u Beogradu. Radio je kao profesor srpskog i kao novinar, a 16 godina bio je urednik "Književnih novina". Autor je nekoliko nagrađenih radio-drama, a njegove najznačajnije i u više izdanja objavljene knjige su: "Mukla raspuklina", "Knjiga o radovanju", "Vučji nakot", "Peške po Srbiji", "Panika u intersitiju". Njegova dela prevođena su na engleski, nemački, ruski, poljski, hebrejski, rumunski, turski i makedonski jezik.
Ovaj profesor sa svojim studentima, svake godine obeležava Božić i Uskrs po novom, ali i starom julijanskom kalendaru kad spremaju srpske duhovne i običajne pesme, unose badnjak i slamu, farbaju jaja... U tim svečanostima učestvuju takođe studenti bugarskog i ruskog jezika predstavljajući svoje praznične običaje i to je fantastična manifestacija pravoslavnog i multinacionalnog slavlja.Srpska dijaspora internet novine Serbske
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #6 poslato: Decembar 19, 2014, 03:24:06 am » |
|
* Stvarna i poetska karta Evrope: Janko VujinovićČAS IZ SRPSKE KULTUREMagistarski radovi poljskih studenata na teme iz naše književnosti, ali i filmova Emira KusturiceSrpski pisac Janko Vujinović već šestu godinu boravi u poljskom gradu Lođu kao lektor srpskog jezika i predavač na Katedri za južnoslovensku filologiju tamošnjeg Univerziteta. Zbirci njegovih knjiga objavljenih u Srbiji, kao što su knjiga pesama "Mukla raspuklina", romani "Vučji nakot" i "Panika u intersitiju" ove godine dodata su i dva naslova objavljena u Poljskoj. Varšavska izdavačka kuća "Ibis" u junu je štampala izbor proze i poezije Janka Vujinovića "Pevanje u/o samoći", a početkom septembra pojavilo se poljsko izdanje romana "Panika u intersitiju" (izdavač "Tigel kulture" i Izdavaštvo Univerziteta u Poznanju). Na ovogodišnjem 51. međunarodnom Beogradskom sajmu knjiga Janko Vujinović se predstavio zbornikom "Pevanja raseljenog naroda" čiji je priređivač.
Kritičari su Vaš roman "Panika u intersitiju" ocenili kao stvarnu i poetsku geografiju Evrope? Koji je pravi put do te željene Evrope?
■ Knjiga "Panika u intersitiju" već je, da tako kažem, obigrala Evropu. Naime, izdanje na srpskom je predstavljeno u desetak najvećih gradova Nemačke, među našim ljudima, ali i nemačkim slavistima. A središnje poglavlje, po kojem knjiga nosi naslov, svojevremeno je objavljeno u antologiji "Lomovi i prelazi" objavljenoj u Berlinu, u kojoj je zastupljeno pedesetak pisaca i pesnika iz trideset zemalja koji žive i stvaraju u Nemačkoj. Kada će, i kako, nacion kojem ne samo poreklom pripadamo stići do te Evrope, to je teško pitanje. Možda strašnim odricanjem, ne samo od teritorije na kojoj je nastajala srpska država i gde je doživela svoj ekonomski, kulturni i duhovni procvat, već i od dobrog dela istorije, od jezika, deleći ga drugim, izmišljenim nacijama. A upravo junak "Panike..." krećući se dunavskim, našim i rajnskim, evropskim prostorima, nastoji da ključne postavke srpske etnologije, istorije i mitologije razjasni sebi i drugima, da ih posmatra sučeljene, pitajući se ko smo, kakvi smo, zašto nam se sve to događa, kuda to idemo?
Kako predstavljate savremenu srpsku književnost poljskim čitaocima?
■ Svojim najvažnijim doprinosom u tom smeru smatram učešće u realizaciji obimnog zbornika "Srbi na zemlji", čiji je izdavač lođki "Tigel kulture". Pridružujući se autorima projekta, profesorima Poznanjskog, odnosno Beogradskog univerziteta, Boguslavu Žjelinjskom i Mihailu Pantiću, pomogao sam da se opširan pregled književnosti i umetnosti, sa težištem na proznim i poetskim tekstovima, filmovima i slikama nastalim u poslednjoj, burnoj deceniji prošlog veka, predstavi poljskim čitaocima. Srpsku književnost afirmišem i kada preporučujem studentima da čitaju naše najmlađe autore, da pripremaju predavanja i seminare o njihovim delima, kada im pomažem u prevodima...
Sa kojim temama iz naše istorije jezika i književnosti upoznajete mlade Poljake, šta je njima najprivlačnije?
■ Trudim se da steknu što više znanja iz oblasti jezika, književnosti, kulturne istorije i etnologije srpskog naroda. I to ne samo putem teksta, već i vizuelnim i zvučnim metodama. O žargonu, recimo, osim uz knjige objavljene u Beogradu, uče i gledajući najnovije filmove najpoznatijih režisera. Dešavanja devedesetih godina na prostorima bivše Jugoslavije se najlakše i najpotpunije predočavaju kada se uz pojedina dela naših autora o tom periodu koriste i radovi stranih istoričara i žurnalista, pa i Poljaka. Studenti su dosta saznali i naučili o, sigurno, u ovim mesecima najsuštinskijem našem pitanju — Kosovu i Metohiji. Smatram uspehom i to što sam prošlog leta desetak poljskih studenata odveo na Kosovo.
Čitaju li mladi Poljaci našu savremenu literaturu?
■ Najbolja ilustracija njihovog interesovanja za našu književnost su magistarski radovi koji se pišu ili su već odbranjeni. Na primer, o delu Davida Albaharija, Radoslava Bratića, Milisava Savića, Svetislava Basare, o savremenoj drami na prostorima bivše Jugoslavije, o slici Beograda u pričama iz devedesetih, ali i o filmovima Emira Kusturice, pa i temama iz oblasti etnologije.
Da li je razmena poljske i srpske prevodne književnosti zadovoljavajuća?
■ Pre tridesetak godina srpska književnost u Poljskoj bila je jedna od najprevođenijih. Osim umetničkog kvaliteta, svakako da je toj čitanosti doprinosila i politička, pa i situacija u umetničkim slobodama u Srbiji i Poljskoj. U "Jugoslovenskoj biblioteci" u Lođu objavljene su knjige Andrića, Crnjanskog, Bulatovića, Tišme, Kiša, Šćepanovića, Selenića, Kapora, Josića Višnjića i drugih. I dan-danas se u antikvarnicama mogu pronaći primerci tih izdanja. Pojavljivali su se i prevodi u časopisima i knjige u drugim gradovima Poljske, ali je Lođ tu uveliko prednjačio.
Priredili ste zbornik "Pevanja raseljenog naroda", panoramu srpske zagranične književnosti?
■ To je treća knjiga srpske emigrantske literature čije mi je priređivanje povereno, a koju objavljuje dortmundska fondacija "Petar Kočić". Pomenuta knjiga je nastala od radova pristiglih na konkurs za književnu nagradu "Petar Kočić". Od blizu 330 pesama i šezdesetak priča, u zbornik sam uvrstio tekstove 35 autora koji žive u rasejanju i pišu na srpskom jeziku.Biljana Stojaković | 13.12.2006. | Srpska dijaspora
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|