Angelina
|
 |
« Odgovor #2 poslato: Mart 19, 2012, 12:36:38 am » |
|
** Stihovi Petar Sundečić SONET Sini zoro, pjevni ševo bajna, Stresi krila s rosnih livadica; Skoči sunce s planinskih litica, Ogrij okno njena dvora sjajna! Preni mi je, o prirodo čarna, Da joj gledam anđeoska lica; Na usnama svitim od ružica Da joj čitam osmijeha tajna! Al' eto je! Oh, eto je, cv'jete, Leprši joj odorica b'jela; Smjerno stupa u svom rajskom čaru. Oh, kak' odmah k onom cv'jetu lete Sve mi želje, ka roj žednih pčela Med da sasnu u zanosnu žaru! MARKU Kako si mi, zmaju od sjevera, Kako si mi, Ivaniću Marko? Ne pitam te, s'jeva li ti sablja, Ne pitam te, rže li ti konjic, Ne pitam te, ljubi li te ljuba, Bio adet, pa i bitisao — Za junačko pitati se zdravlje. Sad su drugi dani zaigrali, Sad su drugi p'jevci zapjevali, Pa te pitam, pobratime dragi: Kako ti je kesici ćorici, Duva li ti bura u džepove, Jesu li se džepi probušili, Pusti prsti kroz njih izvirili? Kako ti je po tijem cr'jevima? Plaču li ih čaja sapurine, Bi li malo mesa govedine, Bi li malo rujne lozovine? Počuj, Marko, što pričaju ljudi Da uz gladna usta i želudac Bistr'je čovjek misli i umuje. Pa mi onda, more Marko, pričaj, Kad noć tiha na Moskov'ju pane, I upališ trbušastu lampu, Šta ti onda, pobratime, maštaš, Uz dimove topla samovara?Iz "Antologije poezije srpskog romantizma" Slobodana Rakitića Beograd, 2011.
|