"Nova Zora" — časopis za književnost i kulturu [urednik Radoslav Bratić]
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
KNJIŽEVNOST « ČITAONICA « Srpski književni časopisi  « "Nova Zora" — časopis za književnost i kulturu [urednik Radoslav Bratić]
Stranice: 1   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: "Nova Zora" — časopis za književnost i kulturu [urednik Radoslav Bratić]  (Pročitano 6260 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Angelina
Administrator
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 6361



« poslato: Avgust 21, 2012, 12:04:05 am »

*

"NOVA ZORA" — ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST I KULTURU

 
KAKO JE POKRENUTA ZORA

List za zabavu, pouku i književnost izlazio je u Mostaru od 1896. do 1901. godine. Pokrenuli su ga najugledniji pisci toga doba Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić i Atanasije Šola.

U Beču je pre toga, 1863. godine, osnovano Udruženje srpske akademske omladine, koje je bilo aktivno sve do Prvog svjetskog rata i izdavalo mjesečni časopis pod istim imenom. On je bio s osobitim političkim naglaskom, u skladu s tadašnjim vremenom.

U Mostaru su 30. novembra 1895. godine (vjerovatno po starom kalendaru) Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović uputili molbu Zemaljskoj vladi i zatražili dozvolu za pokretanje književnog časopisa Zora .

Na Kalajev odgovor se čekalo do 28. februara sljedeće godine, kada je potpisao odobrenje za novi časopis i uputio ga Zemaljskoj vladi. U odgovoru se kaže: "Dopušta se istočno-pravoslavnim građanima iz Mostara Aleksi Šantiću i Svetozaru Ćoroviću izdavanje literarnog časopisa Zora u okvirima navedenim u njihovoj molbi koja se nalazi u prilogu. Cenzuru novog lista vršile bi okružne vlasti u Mostaru."
 
Budući da pomenuti časopis treba da bude, ne politički, nego beletristički orijentisan skreće se posebna pažnja da se neće dopustiti urednicima da se u časopisu bave bilo kakvom politikom. Zemaljska vlada je 8. marta uputila Aleksi Šantiću i Svetozaru Ćoroviću odobrenje: "Uslijed Vaše amo podnešene molbenice, obnašala je Zemaljska vlada podijeliti Vam ovijem dozvolu, da možete zajednički izdavati u Mostaru beletristički list Zoru."

Aprila mjeseca 1896. godine izašao je prvi broj Zore i to bez ikakvog uvoda ili najavljivanja programa novog časopisa. Počeo je jednostavno Šantićevom pjesmom "Ostajte ovdje". Posljednji broj Zore je izašao u decembru mjesecu 1901. godine. Atanasije Šola svjedoči da je glavni posao oko administracije i podnošenje papira Zemaljskoj vladi uradio Svetozar Ćorović.
Nova Zora
Sačuvana
Angelina
Administrator
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 6361



« Odgovor #1 poslato: Avgust 21, 2012, 12:40:10 am »

*

NOVA ZORA

 
Izdavač: Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta", Odbori u Bileći i Gacku

Savjet Nove Zore: Preosvećeni episkop Zahumsko-hercegovački i primorski G. Grigorije, episkom Atanasije (Jeftić), akademik Milorad Ekmečić, akademik Nikola Milošević, akademik Branko Milanović (predsjednik Savjeta), akademik Svetozar Koljević, akademik Momo Kapor, akademik Vojislav Maksimović, akademik Gojko Đogo, akademik Rajko Petrov Nogo, prof. dr Jovan Delić (zamjenik predsjednika Savjeta), prof. dr. Aleksa Buha, dr Savo Skoko, prof. dr Risto Tubić, Vojislav Topalović — predsjednik Glavnog odbora prosvjete, dr Gojko Savanović — ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, Branko Dželetović — predsjednik Prosvjete u Bileći, Velimir Avdalović — predsjednik Prosvjete u Gacku, Miladin Samardžić — načelnik opštine Bileća, Milan Radmilović — načelnik opštine Gacko, Vladimir Milošević i Vidak Kovačević — "Fond Vladimir i Svetozar Ćorović", Radoslav Bratić (glavni i odgovorni urednik), Radomir Begenišić, Branko Tupanjac, Mihajlo Labalo, Slavoljub Avdalović- Belko, Dragan Kešelj i Zoran Butulija.

Redakcija: Radoslav Bratić (glavni i odgovorni urednik), prof. dr Miloš Kovačević (zamjenik glavnog i odgovornog urednika), Nikola Asanović (sekretar redakcije), mr Momčilo Golijanin, prof. dr Goran Maksimović, mr Ranko Popović, dr Miloslav Šutić, dr Mićo Cvijetić, dr Dobroslav Ćuk, Šćepan Aleksić, Novica Telebak, Olivera Doklestić, Đorđo Sladoje, Nikola Baćević, Miroslav Toholj i Božo Tepavčević.

Časopis je upisan u registar javnih glasila Ministarstva prosvjete i kulture Republiek Srpske pod brojem 6-01-1895/03. Izlazi četiri puta godišnje. Cijena za jedan primjerak 10 KM ili 5 evra, odnosno dinarska protivvrijednost prema tekućem kursu evra (za inostranstvo dvostruko).

Adresa Redakcije:  

Bileća
Kralja Aleksandra 25
Telefon/Faks + 387 59 370 133

Beograd:
Maršala Birjuzova 14
Telefon + 381 11 328 15 87
E-mail: prosvj@teol.net


Uvodni tekst u prvom broju "NOVE ZORE"


NOVA ZORA — I PUTOKAZ I OBAVEZA

Hercegovina danas nema nijedan književni časopis. Nijednog izdavača. Izgubila je mnogo stanovnika i dio teritorije. Izgubila je najvažnije arhive i biblioteke.

Trebinje bi, sa Dučićevom Gračanicom, trebalo da postane nova kulturna i duhovna prestonica ostatka Hercegovine. Tome doprinose visoke škole i fakulteti koje su Trebinjci uspjeli da otvore i koje će tek otvarati... Srbinje je, zaslugom Prosvjete, neko vrijeme, pokušalo da napravi centralnu biblioteku, ali i tu su se izgleda javili nesporazumi. Bilećka i gatačka Prosvjeta, preko Ćorovićevih susreta pisaca, koji traju evo sedmu godinu, nastoje da budu pokretači kulturnih zbivanja u širem prostoru. Tome će doprinijeti i novi uslovi, stvoreni ustupanjem starog Doma armije u Bileći od strane VRS, koji će Opština Bileća staviti na raspolaganje isključivo za kulutru — prije svega Prosvjeti. Biće to svojevrsni kulturni centar. I dio zgrade Parohijskog doma u Gacku, zaslugom Vladike, pripašće prosvjetarima.

Hercegovina danas nema nijednog člana Vlade Republike Srpske. Nije valjda da smo važni samo kada treba braniti zemlju i ratovati.

Glavni komesari i mešetari iz svijeta zabranjuju sve što im se hoće, pa čak i legalno izabrane predstavnike naroda. Nasrću na jedva stvorenu državu i prijete da je ukinu.

Ima više od sto godina otkako je, u Mostaru, 1896, pod uredništvom Šantića, Ćorovića, Dučića i Šola počeo da izlazi list za zabavu, pouku i književnost — čuvena mostarska Zora. Odmah je oko sebe okupila sve što vrijedi u srpskoj kulturi i književnosti. U Beogradu toga doba, i u srpstvu uopšte, nema važnijeg pisca a da ne objavljuje na stranicama Zore. Ima priča vezana za dolazak Sima Matavulja u Mostar. Na pitanje šta će im dati za časopis, Matavulj je odgovorio da nema ništa novo. Urednici ga zatvoriše u hotelsku sobu i rekoše mu da do svanuća napiše svoj rad. Jutro je osvanulo sa Pilipendom.

Malo kasnije, u Beču i Pragu počela je da izlazi Srpska zora, koja je bila naglašeno nacionalna. U skladu sa vremenom.
Razmišljajući o nazivu ovog časopisa, prva ideja je bila da ga nazovemo Srpska zora. U kartoteci Narodne biblioteke Srbije, ima dvadesetak naslova Srpske zore. Nova zora je varijacija na istu temu, i zato je to ime i usvojeno. Izdavač časopisa je Prosvjeta, jedna od najznačajnijih kulturnih ustanova na lijevoj obali rijeke Drine. Naročito Prosvjeta iz Bileće i Gacka.

Zora je u Hercegovini putokaz svakom novom časopisu, ali i golema obaveza. Već klecamo pod teretom tolikog i takvog nasljeđa. Trudićemo se da mislimo na onu Zoru. Ali i da radimo kako nas brige i obaveze ne bi ugušile.

U Savjetu časopisa su najznačajniji, uglavnom hercegovački pisci, akademici i naučnici. I Redakcija je sastavljena od ljudi iz svih hercegovačkih krajeva.

Časopis bi trebalo da bude i svojevrsna hronika kulture Hercegovine, a povremeno i Republike Srpske. I drugih srpskih prostora. I ne samo njih. Osim toga, povremeno ćemo objavljivati i radove iz nauke i privrede.

Svi ratovi i ustanci u Evropi, u poslednja dvatri vijeka, nekako su u Hercegovini imali najžešći odjek i ostavljali krvave tragove. Samjeravaćemo stare ožiljke sa ovim najnovijim.

Gledaćemo Hercegovinu kroz prizmu svesrpskih prostora i svesrpski prostor kroz Hercegovinu. Ali i kroz svijet — onaj koji nam je naklonjen, i onaj koji nam naklonjen nije.

Srpski jezik, ovaj vukovski, doživljava svakojake udare i prekrajanja. Ponovo se radi na zaboravu našeg prvog pisma — ćirilice. Nova zora se štampa ćirilicom. Trudićemo se da i o ovim zebnjama progovorimo.

Pozivamo čitaoce i pretplatnike da budu strpljivi i da nas podrže. I od njih će zavisiti budućnost Nove zore. Očekujemo pomoć donatora i pretplatnika.


Radoslav Bratić | Dijaspora
Sačuvana
Stranice: 1   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na: